Naučna saradnica Instituta ekonomskih nauka Milica Kočović De Santo, izlagala je sa pozivom na događaju Commons, Commoning, and Social Change Workshop, održanom u hibridnom formatu 11. i 12. novembra 2023, gde je prisustvovalo trideset izlagača u okviru 9 sesija, organizovanih od strane School for Environment and Sustainability, Univerziteta u Mičigenu. Naučni događaj u formi workshop-a, bio je zamišljen tako da se unapred pripremi istraživački Draft i prezentacija, kako bi učesnici mogli da se upoznaju sa istraživanjima i blagovremeno pripreme pitanja za kvalitetnu diskusiju u okviru samog događaja. Glavni govornici su bili savremeni vodeći naučnici u oblasti commons i communing teorije Sheila Foster i Angelos Varvarousis.
Istraživanja i zaključke do kojih su timski došli u okviru EPICA projekta finansiranog od strane Fonda za nauku. Milica Kočović De Santo je predstavila u okviru sesije 3, istraživanja na temu Rebellious spirit of the place re-creates commoning, nakon čega je otvorena kvalitetna naučno-stručna diskusija.
Naučni događaj je pokrio raznovrsne teme i zaključke koje proizlaze iz velikog broja studija slučaja, sektora, resora i fenomene. Izlaganjima su bile obuhvaćene teme praktikovanja zajedničkog sa ciljem upravljanja i razvojem:
Studije o zajedničkom i praktikovanje zajedničkog (commons and communing) dolaze iz heterodoksnih ekonomskih teorijskih promišljanja. Preciznije, institucionalna i evolucionarna ekonomija predstavljaju osnovna terijska polazišta u izučavanju komonsa. Pomenuta polazišta pretpostavljaju meta analitičke okvire i interdisciplinarnost koja je uspostavljena u okvirima društveno-humanističkih nauka.
Najznačajniji nalazi su postavljeni od strane Elinor Ostorm, koja je za višedecenijski rad o komonsima dobila Nobelovu nagradu u oblasti ekonomije. Osim rada Ostrom i njenih kolega, diskurs o komonsima nije postojao do početka 90-tih godina XX veka, čak i među radikalnim grupama mislilaca. Finansijska kriza iz 2008. godine, koja se transformisala u serije multidimenzionalnih povezanih kriza otvorila je prostor za kritička promišljanja o strukturama i institucijama zapadnih društava. U praktičnom smislu, kriza je predstavljala prostor za ogromnu pažnju i aktuelnost teme zajedničkog i praktikovanja zajedničkog kao sistemske alternative kapitalizmu, u vidu uspostavljanja društvene i ekonomske organizacije na drugačijim osnovama.
Time dolazi do zaokreta u promišljanju o zajedničkom kao resursu (commons), prema glagolu koji reflektuje praksu (communing). U analizu ulaze društveno-ekonomske prakse, koje su teritorijalno ukorenjene. Sa time su otvorene serije diskusija o fenomenima koji mogu biti razmatrani iz različitih teorijskih polazišta. Zajedničko (commons) i praktikovanje zajedničkog (communing) je gotovo prisutno svuge: u javnom prostoru, školama, zaštićenim područjima, porodicama, fabrikama, ulicama i gotovo svim drugim različito definisanim institucionalnim okvirima.
Fundamentalno važno za re-produkciju zajedničkog, jeste da je zajedničko (commons) postal sinonim za kolektivnu reprodukciju života i praksi koje ga konstituišu. Upravljačke prakse zajedničkim pretpostavljaju određene postavke i uloge u društvenom i ekonomskom životu.